Diploma za zavičaj, Intervju

Julija Hvojtar – Prosek mi nije bio prioriet

Razgovarala: Dragana Mladenović

Doskorašnja studentkinja medicine Julija Hvojtar postala je najmlađi doktor medicine u Srbiji, nakon što je ovog juna završila medicinski fakultet u Nišu sa prosekom 9.3. Ovime je privukla pažnju lokalnih medija, a, iako je njen uspeh nesvakidašnji, njeno poreklo je ljudima još zanimljivije. Otac joj je poreklom iz Palestine, a majka je Srpkinja. Oboje su doktori, te je od njih nasledila ljubav prema medicini, koja je i razlog zbog kojeg je upisala ovaj fakultet.

U školu u rodnoj Palestini krenula je sa samo pet godina, a zatim je školovanje nastavila u Kataru, gde je govorila arapski i engleski jezik. Kasnije stiže u Srbiju, tačnije u Novu Varoš, gde je završila srednju školu. Upisala je medicinski fakultet sa 17 godina. Pored studiranja i aktivnog učestvovanja u svim fakultetskim aktivnostima, Julija u slobodno vreme voli da se bavi slikanjem. Da joj i to dobro ide, govori činjenica da je kao mlađa imala svoju izložbu.

S obzirom na to da govoriš više stranih jezika, da li si prilikom odabira fakulteta nekada razmišljala da ipak odeš da studiraš u inostranstvu?

Bilo je ideja o studiranju preko, ali sam iz nekog razloga vezana za Srbiju i želela sam da se ovde ostvarim kao uspešan student i lekar.

Kako ti se roditelji bave medicinom, da li su ti u toku studiranja pomagali u savladavanju gradiva iz nekog predmeta?

Naravno, beskrajno sam zahvalna tati na zajedničkom učenju anatomije na moru. Šalu na stranu, zaista su ispratili i bili tu za svako moje pitanje, slali prezentacije iz svojih studija i slično.

Da li je medicina zaista toliko teška ili je to samo stereotip?

Teško je subjektivna stvar, ali ako uzmemo u obzir učenje 12 ili više sati dnevno, odricanje izlazaka (često se dešavalo da shvatim da je vikend samo na osnovu Instagram storija drugih ljudi), nekoliko sati spavanja pred ispite, samoinicijativu za kliničku praksu, učešća na kongresima – definitivno nije u pitanju stereotip. Medicina zahteva konstantu posvećenost, od početka studija pa doživotno, jer ona svakodnevno napreduje (novi lekovi, protokoli, uređaji za ugradnju, hirurške i nehirurške metode). Olakšavajuća okolnost je kada voliš on što radiš.

Šta je ono što ti se najviše svidelo na studijama?

Ono što me je najviše motivisalo i bio najlepši deo studija je definitivno klinički rad sa pacijentima i upoznavanje kolega.
Prosek na studijama ti je visok. Da li si „jurila” za njim ili ti on nije bio prioritet?
Najiskrenije, prosek mi nije bio prioritet i retko kad se dešavalo da poništim ocenu, bilo mi je bitno da imam znanje, da guram dalje i imam ritam.

Šta bi poručila mladim ljudima koji žele da studiraju medicinu?

Budućim kolegama bih savetovala da upišu medicinu ako to zaista vole i ako sebe ne vide u bavljenju drugim poslom. Da ne jure slepo za zvanjem doktora, jer se iza belog mantila nalazi mukotrpan doživotni rad i odgovornost za tuđi život. Onima koji su sada na studijama bih savetovala da uče i ophode se prema pacijentima kao prema nekome iz svoje porodice. I što je najbitnije – medicina nije samo na fakultetu i kliničkom, već i na ulici i na odmoru. I sama imam iskustva u praksi; dok sam bila na moru, na ulici sam naišla na ženu koja je pala sa bicikle i bila u nesvesnom stanju. Istog momenta sam pritrčala da proverim puls, disanje i počela sa CPR reanimacijom do pristizanja hitne pomoći.

Koje su osobine osnovne za nekog ko želi da se bavi ovim humanim poslom?

Dakle doživotna odgovornost, hitrenost i spremnost na veliki stres, jer se boriš za nečiji život i kad nemaš uslove i pomoć, već si ograničen na svoje ruke i znanje bez prethodne pripreme, obnavljanja. Eto to bi bile osobine potrebne za jednog medicinara.

Kakvi su ti planovi za budućnost?

Moji dalji planovi su da se ostvarim u hirurgiji, jer je to moja strast zajedno sa slikarstvom. Volela bih da to bude plastična, kardio ili neurohirurgija.

Projekat “Diploma za zavičaj” podržan je od strane Gradske opštine Medijana.
Projekat “Diploma za zavičaj” podržan je od strane Gradske opštine Pantelej.
Stavovi izneti u podržanom projektu ne izražavaju nužno stavove organa koji je dodelio sredstva.

Pročitajte i...