Društvo

Noć veštica od keltskog Samhaina: Kultura jednog naroda koja je okupirala ceo svet

Piše: Katarina Aleksandrović

Noć veštica je tradicija koja datira još iz vremena starog keltskog festivala, a za koju su danas simboli bundeve, horor filmovi, sakupljanje slatkiša i razni kostimi. 

S obzirom na to da su Kelti živeli još pre otprilike 2.000 godina, ova noć nije oduvek bila onakva kakvu je prepoznajemo danas. A danas je praznik koji prihvataju gotovo svi.

U spoju zabave, šarenila i straha, sindrom Noći veštica zahvatio je ceo svet.

Kako bi se shvatio širi kontekst same popularizacije ovog praznika, neophodno je poći od njegovih korena. 

Kelti su Novu godinu proslavljali 1. novembra. Za njih taj dan predstavlja kraj leta i početak zime, a upravo to se metaforički odnosi na kraj života, odnosno smrt. 

Oni su verovali da granica između sveta živih i mrtvih noć pre Nove godine postane neprimetna. Zbog toga se u noći 31. oktobra slavio Samhain, ono što mi danas prepoznajemo kao Noć veštica, jer se mrtvi vraćaju na zemlju. 

Nakon što su Rimljani okupirali njihovu teritoriju koja se prostirala na Irsku, Veliku Britaniju i deo Francuske, dva festivala rimskog porekla su kombinovana sa tradicionalnim Samhainom. 

Prvi festival se održavao isto krajem oktobra kao uspomena na mrtve, a drugi je održavan u čast rimske boginje drveća i voća, Pomoni.

Postao je običaj da ljudi na taj dan skaču pokušavajući da dohvate jabuke na drvetu, za šta se smatra da je upravo tradicija koja datira iz tog vremena. 

Kako je oduvek bilo uobičajeno davati nešto za Noć veštica, poput novca i hrane, današnje pustolovine od kuće do kuće za slatkiše u 20. veku predstavljale su savršen spoj ekonomičnijeg davanja i poštovanja praznika. 

Ono najupečatljivije jeste maskiranje. Kako se verovalo da se duhovi vraćaju, ljudi su napuštali svoje kuće i maskirali se da bi duhovi pomislili da su oni samo drugi duhovi. 

Vremenom je dolazilo do sve veće progresije hrišćanstva. Tako je u osmom veku Dan Svih svetih proglašen hrišćanskim praznikom koji će nadalje smenjivati prethodni paganski.

To se održalo sve do reforme kada se ovaj praznik odbacuje, ali ipak nastavlja da se slavi kao sekularni. 

Ranim američkim doseljenicima bilo je zabranjeno da zvanično proslavljaju Noć veštica ali su ipak imali festival koji je sadržao u sebi te elemente.

Kada su u 19. veku migranti, od kojih su mnogi bili Irci, preplavili Sjedinjene Američke Države sa sobom su doneli svoje običaje, među kojima je i ovaj praznik koji od tada praznik postaje sve popularniji.

Prva zvanična proslava Noći veštica održala se u državi Minesota u gradu Anoka oko 1920. godine. Neke od država koje danas zvanično proslavljaju Noć veštica su Kanada, Japan, Švedska, Velika Britanija i mnoge druge.

Ono što pokazuju podaci trgovinske asocijacije NRF (National Retail Feredation) jeste da će ukupni planirani troškovi u Americi povodom ovog praznika biti rekordni u 2023. sa čak 12.2 milijardi dolara, što je 1.6 milijardi više nego pre samo godinu dana. 

Njegova popularnost znatno se uvećala kroz komercijalizaciju koja je sveprisutna, pogotovo u vreme kada se Noć veštica bliži.

Ime koje ovaj praznik nosi danas „Halloween”, potiče od keltskog zvanja Dana Svih svetih „all-hallows eve”. Vremenom je menjao svoje ime, neki običaji su se izbacivali, drugi su zauzimali njihovo mesto ali srž koju praznik ima nikad nije promenjena.

Pročitajte i...