Kultura

Od Madone do Tome i Silvane: „Istina pod reflektorom”

Autor: Danka Đorđević

Foto: Tanja Denčić

Između aplauza i tišine, koreografija i dijaloga, pod svetlima reflektora, jedne večeri u Nišu, kabare je dobio svoje mesto na kulturnoj sceni ovog grada.

Nedavno je lokal „Saloon 1995” postao scena grupe „Istina pod reflektorom”, koja se svojim kabareom po prvi put predstavila niškoj publici.

Ovu grupu koju čine studenti Fakulteta savremenih umetnosti, Aleksandar Kamenović i Miljana Krstić, su svoje prvo pojavljivanje imali u Pirotu.

Ka Nišu su se uputili sa ciljem da prošire svoju publiku i upoznaju ih sa svojim stvaralaštvom.

Sadržina kabarea bila je raznovrsna u svakom pogledu- od Madone do Silvane i Tome.

Početak večeri obeležila je živopisna koreografija i još živahnija atmosfera.

Međutim, tok nastupa se iznenada preokrenuo i zatekao prisutne sa emotivnim dijalogom iz „Tramvaja zvanim želja”, što je na publiku i ostavilo najjači utisak.

Sam koncept uokvirili su izvođenjem pesme „Što te nema” u duetu.

OD ISTOG AUTORA:

Branislav Milojević: Ako se delo svidi svima – nešto pogrešno radiš

Oba nastupa pratila je i Jana Petković, studentkinja Filozofskog fakulteta u Nišu, u funkciji moderatora.

Njihov isti san iz detinjstva  je prerastao u strast koja ih je dovela do odluke o studiranju dramskih umetnosti, a kako kažu,

„Dve godine smo na daskama koje život znače.”,

Prethodno stečeno znanje na studijama ovim mladim glumcima omogućilo je da krajem prošle godine samostalno osnuju kabaretsku grupu.

Na pitanje ko je „Istina pod reflektorom”, Aleksandar je izjavio:

„To smo svi mi koji stanemo na scenu i ne biramo sredstvo, ne biramo način, radimo ono što radimo u cilju da nekoga zadovoljimo, na koji god to način bilo; kroz suze ili kroz smeh. Tu smo da pokažemo šta se dešava iza reflektora, da donesemo bekstejdž na scenu.“

Tokom izvođenja u Nišu susreli su se sa tehničkim poteškoćama, poput gašenja mikrofona i stišavanja zvuka, što je u par navrata umanjilo kvalitet nastupa i samim tim ga usporile.

Ova amaterska grupa je, uprkos greškama, uspela profesionalno da iznese scenu što je vrlo brzo vratilo željenu atmosferu.

„Fakultet nas je naučio određenim strahovima na sceni dok svetlo reflektora pada na nas. Bitno je da se iz tih strahova uči kako da se snađeš kada nastanu ovakve situacije, jer prosto treba da znaš da se snalaziš, to je u sklopu našeg posla.“ izjavila je Miljana.

Inspiraciju za organizovanje kabare grupe dobili su gledajući svoje starije kolege sa fakulteta kako nastupaju. Pored toga, kao ideju vodilju naveli su i dreg scenu u Srbiji, preciznije grupu „Harem Girls”.

Foto: Danka Đorđević

Foto: Tanja Denčić

Za Aleksandra i Miljanu, gluma predstavlja istinu iako je gluma, i sami teže ka tome da je usavrše do mere gde se scena i sedišta auditorijuma povezuju na višem nivou.

Po njihovim rečima, dramska umetnost zahteva od nespojivog da se spoji. Sam posao glumca završen je tek kada od publike izmame neku emociju ili reakciju.

Kao vodeći problem u svojoj grupi, naveli su manjak finansijske podrške.

Sami su uz asistiranje prijatelja režirali, birali tekstove i osmišljavali koreografije, tražili prostore za probe i rad, obezbedjivali rekvizite i kostime.

Nedeljno su putovali iz Beograda do Niša i nazad, da bi dodatno usavršili celokupan performans.

MOŽDA ĆE VAM SE DOPASTI:

Kada film kaže ono što mi ne umemo

Kod njih je, kako navode, postojala određena neizvesnost što se tiče odaziva publike, kako u Nišu tako i u Pirotu, iz straha da će publika biti nezainteresovana za kabare organizovan od strane amatera.

Miljana dodaje da se plašila da će je publika doživeti kao seksualni objekat zbog pređašnjih iskustava.

„Najveći strah mi je bio da neko dođe i isproziva naš trud. Meni su, studentkinji glume, rekli da me gledaju kao seksualni objekat. To me je iskreno povredilo. Znala sam da će se to dešavati sad i u budućnosti, ali svakako nije u redu da se tako nešto kaže jednoj studentkinji”, objasnila je.

U vremenu kada se rad amatera potcenjuje, jedinstvena je prilika svedočiti kako mladi iz dana u dan dokazuju koliko zapravo doprinose kulturi.

Foto: Danka Đorđević

Foto: Tanja Denčić

U budućnosti od „Istine pod reflektorom” možemo da očekujemo kvalitetnije programe jer, kako navode, težiće ka tome da imaju više proba, jaču produkciju i više uloženog vremena u realizaciju.

Oni koji biraju da se bave umetnošću pokazuju veliku hrabrost, svojim radom ne stvaraju samo predstave, slike ili pesme, već ostavljaju trag koji inspiriše.

„Istina pod reflektorom” pokazala je da umetnost ne nastaje iz velikih budžeta i savršenih uslova, već iz hrabrosti i želje da se emocija iskreno prenese.

Podsetili su nas da gluma nije beg od stvarnosti, već način da se ona prikaže jasnije i snažnije.

 

Pročitajte i...